Pooštrene kazne spas za novinare od nasilnika

Štampa

06. 01. 2021.

"Nezavisne novine"

Autor: Nikolina Aleksić

 

BANJALUKA, SARAJEVO - Serija prijetnji i napada na novinare nastavljena je i tokom prošle godine, kada su zabilježene desetine ovakvih slučajeva, zbog čega novinarska zajednica izražava oštar protest te ističe da bi stroža kaznena politika uticala na to da se ovaj problem ublaži.

Kako su nam potvrdili iz Udruženja "BH novinari", tokom prošle godine Linija za pomoć novinarima zabilježila je 69 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, kao što su prijetnje smrću, fizički napadi, oštećenje imovine novinara, itd, a u mnogim slučajevima, kako dodaju, pravosuđe sporo reaguje.

Kako navode iz Udruženja "BH novinari", u 2020. zabilježena su četiri slučaja fizičkih napada na novinare, pet eksplicitnih prijetnji smrću i čak 26 verbalnih prijetnji i političkih pritisaka na novinare i urednike.

Borka Rudić, generalni sekretar "BH novinara", kaže da je lani bio povećan broj slučajeva online nasilja i prijetnji prema novinarima.

Prema njenim riječima, napadi na novinare i druge medijske profesionalce se moraju tretirati, istraživati i sankcionisati na isti način kao i u slučaju počinjenih krivičnih djela prema pripadnicima svih profesija od javnog značaja.

"Inače, 30 odsto krivičnih djela prema medijskim djelatnicima procesuira se u skladu s postojećim krivičnim zakonima, što praktično znači da se može govoriti o 'nedostupnosti pravde' novinarima i diskriminirajućem pristupu pravosuđa", kazala je Rudićeva.

U mnogim slučajevima, istakla je, pravosuđe reaguje sporo te istrage traju mnogo duže od propisanih devet mjeseci za donošenje tužilačke odluke.

Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica "Nezavisnih novina", naglašava da svaki napad na novinare treba da bude do kraja istražen.

"Svaka prijetnja, pa i ova posljednja upućena redakciji 'Nezavisnih novina', mora biti do kraja istražena jer ne znamo ko od njih zaista misli ozbiljno ono što izrekne", kazala je Gojković Arbutina, i dodala da, nažalost, odlučnosti nema i mahom sve stane kada policija podnese izvještaj tužilaštvu, te da se sve vrti ukrug do novih prijetnji.

Kako kaže, važno je apelovati na institucije da se napad na novinare tretira kao napad na službeno lice.

"Svjedoci smo da su se neke prijetnje i obistinile pa još jednom apelujemo na institucije da se napad na novinare tretira kao napad na službena lica i time pooštre kazne jer smo sigurni da bi to obeshrabrilo svakog potencijalnog napadača i stvorilo bezbjednije okruženje za rad medija na ovim prostorima", dodala je Gojković Arbutina.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, smatra da su napadi na novinare posljedica klime u kojoj su oni predstavljeni kao neprijatelji.

"Sve veći broj napada na novinare, vrijeđanja, javnog targetiranja, posljedica su stvorene dvodecenijske klime u ovoj zemlji u kojoj su novinari neprijatelji, strani plaćenici ili domaći izdajnici, koje je dozvoljeno napadati bez sankcija", rekao je Vukelić.

Istakao je i da najviši zvaničnici svojim ponašanjem prema novinarima šalju poruku svim ostalim nivoima vlasti da je to prihvatljivo ponašanje. Kako je rekao, tu je i odbijanje zakonodavne vlasti na svim nivoima u BiH da konačno ispune deklarativno javno obećanje o donošenju zakona prema kojem bi napadači na novinare bili oštrije sankcionisani, odnosno njima bi bile izrečene veće kazne.

"Čim ne postoji spremnost da se to uradi, mislim da im odgovara ovakva situacija u kojoj novinari koji istražuju budu napadani i kažnjavani, a s druge strane oni koji su pod političkom kontrolom bespogovorno slušaju i imaju 'slobodu' da postavljaju pitanja koja im se dostave", naglasio je Vukelić.

Ovaj tekst se realizuje u okviru USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), koji implementiraju CPCD i OM