Tel: +387 33 272 270   |   Fax: +387 33 272 271   |   Trampina 8,  71000 Sarajevo   |   [email protected]

    Kad im se tema ne svidi, okreću glavu od medijskih upita

     

    30. 06. 2021.

    "Nezavisne novine"

    Autor: Dragan Sladojević

     

    BANJALUKA, SARAJEVO - Novinari u BiH često se u svom poslu susreću s raznim preprekama, a jedna od njih je ta što na njihove upite nerijetko uopšte ne dobiju odgovor, s tim što je nepisano pravilo da se to događa kada se institucijama kojima se obraćaju ne dopada tema o kojoj pišu.

    Uprkos činjenici da, po Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH, odgovori treba da budu dostavljeni u roku od najkasnije 15 dana, u praksi je situacija potpuno drugačija.

    "Dešava se da odgovori na postavljena pitanja ne stignu u roku od 15 dana, pa čak ni nakon dodatnih 15 dana, iako u tom periodu i pozivamo i pitamo da li ćemo i kada dobiti tražene odgovore ili neke druge materijale. Razumijemo da ne može sve odmah, iako bismo htjeli, ali ne možemo razumjeti da baš niko od službenika i drugih nadležnih nema vremena da ispuni i zakonsku obavezu prema javnosti i medijima", ističe Vedrana Kulaga Simić, novinarka "Glasa Srpske".

    Dejan Tovilović, novinar portala Capital.ba, ističe da neke odgovore dobiju kroz nekoliko sati, a neke nikad.

    "Primjera radi, Republičku upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove smo morali da tužimo, jer pod izgovorom poslovne tajne kriju kojim advokatima dijele novac u slučaju kada ih angažuju kao privremene zastupnike. 'Autoputevi RS' nam uglavnom ne odgovaraju na upite, jer nisu zadovoljni načinom na koji izvještavamo, a slično je i sa Ministarstvom rada i boračko-invalidske zaštite, ali i brojnim drugim", ističe Tovilović u izjavi za "Nezavisne novine".

    Ljiljana Smiljanić, sekretar Kluba novinara Banjaluka, kaže da su i dalje u manjini institucije koje dostave odgovore ili obezbijede sagovornika za temu u roku od jednog ili dva dana.

    "Obično kada smatraju temu previše osjetljivom ili jednostavno ne žele da odgovore određenom mediju, koriste mogućnost da čekaju 15 dana da dostave odgovor, svjesni činjenice da novinari često svoje priloge ili tekstove moraju da završe istog dana kada su i tražili informaciju ili u sljedećih nekoliko dana, ili informaciju ne dostave nikada i nadaju se da su tako usporili ili spriječili objavu priče, ili dostave informacije koje nisu ni tražene i nemaju veze sa novinarskim pitanjima", priča Smiljanićva.

    Prema njenim riječima, ono što novinari mogu da urade kada im neka institucija uporno ne dostavlja tražene odgovore obično je podsjećanje na zahtjev telefonskim pozivima, slanje urgencija, a ako ništa od toga ne uspije, mogu da podnesu i tužbe.

    "Međutim, često ništa od toga ne urodi plodom ili jednostavno nemate vremena i resurse da se bavite urgencijama i tužbama. Uostalom, previše je primjera gdje institucije nisu postupile po odlukama sudova i opet nisu dostavile tražene informacije", kaže Smiljanićeva u izjavi za "Nezavisne novine".

    Iz Savjeta za štampu i online medije u BiH nam je potvrđeno da su za vrijeme pandemije virusa korona zaprimili povećan broj poziva novinara koji su se žalili da im je uskraćen pristup informacijama.

    "Naime, novinari su se žalili da su institucije vlasti BiH, na svim nivoima, krizno komuniciranje za vrijeme pandemije koristile kako bi izbjegle odgovore na 'neugodna pitanja'. Rokovi nisu poštovani, vrlo često odgovor na upit nikad ne bi stigao, a na pres-konferencijama, koje su zbog epidemioloških mjera održavane uglavnom ili često online, pitanja koja nisu bila po volji zvaničnika nikada nisu pročitana niti je na njih odgovoreno. To je nedopustivo u demokratskim društvima", ističu iz Savjeta za štampu i online medije u BiH.

    Kako dodaju, pravo na pristup informacijama osnovno je pravo i neophodan uslov za obavljanje novinarskog posla.

    "Neophodno je da novinari kojima je uskraćeno pravo na slobodan pristup informacijama kroz odbijanje pristupa informaciji pokušaju ostvariti zaštitu ulaganjem žalbe u skladu sa odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH. U slučaju tzv. ćutnje administracije, odnosno kada institucija nije donijela rješenje u zakonskom roku, moguće je takođe ostvariti zaštitu ulaganjem žalbe, odnosno pokretanjem upravnog spora pred nadležnim organom", ističu iz Savjeta za štampu i online medije u BiH.

    (Ovaj tekst realizuje se u okviru USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), koji implementira CPCD)

    Kontakt

    Vijeće za štampu u BiH
    Trampina 8
    71000 Sarajevo
    Bosna i Hercegovina

    Tel: +387 33 272 270
    Fax: +387 33 272 271
    E-mail: [email protected]
    Web: www.vzs.ba

    © 2017 Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini. All Rights Reserved. Website realizovan sredstvima Misije OSCE-a u BiH, NED i UNESCO / EC.