Tel: +387 33 272 270   |   Fax: +387 33 272 271   |   Trampina 8,  71000 Sarajevo   |   [email protected]

    Izazovi za online medije: Kako regulisati tržište, vlasničku strukturu i transparentan rad

    Klix.ba je pokušao analizirati trenutno stanje i detektovati ključne probleme u ovoj oblasti, razgovarajući s relevantnim sagovornicima te naglasiti sve izvjesniju potrebu za asocijacijom online medija u BiH, koja bi organizacijski djelovala i štitila dignitet i generalno novinarsku branšu.

    Emir Haračić, vlasnik i direktor portala sportsport.ba, za Klix.ba ističe da je trenutno stanje online medija ustvari slika društva u BiH.

    "Stanje online medija odražava sliku društva u BiH. Koliko su se naše društvo i sistem potrudili ili nisu potrudili da urede tržište online medija, da obrazujemo i novinare i konzumente online medija te oglašivače koji online medije finansiraju, mislim da još dobro i prolazimo. Često slušamo kritike na sadržaje objavljene na online medijima, ali svako ko misli da bi online mediji trebalo da budu kvalitetniji, prvo treba da se zapita zašto uopšte čita medij ili sadržaj koji ne smatra dostojnim njegove pažnje. Vjerujem da se mnogi neće složiti sa mnom, ali najveća odgovornost je na publici, jer publika svakim svojim klikom usmjerava online medije. Tako da bismo prvo trebali govoriti o stanju publike pa tek onda o stanju medija", kaže nam Haračić.

    Dalje dodaje da je u svakom slučaju, trenutno stanje bolje od onog koje smo imali od 2013. do 2017. godine, a gore od onog koje normalan čitalac u 21. vijeku zaslužuje. 

    Ko stoji iza portala



    Ogroman je broj web portala kojima se ne zna ni sjedište, niti osnivač, niti redakcija. Haračić smatra da postojanje portala bez impressuma otežava rad u ovoj branši, ali ne u onoj mjeri u kojoj se to postojanje ili nepostojanje impresuma pokušava predstaviti. 

    "Mislim da postoje dvije vrste portala bez impressuma, oni koji te podatke skrivaju i oni kojima ti podaci nisu ni bitni. Ovi što skrivaju podatke su politički problem i mene iskreno ne interesuju baš previše, a najčešće su upravo takvi u fokusu. Ove druge rijetko ko spominje iako čine većinu, jer smetaju samo ozbiljnim online medijima. Međutim, postoji i mnogo portala s impressumom koji se bave potpuno istim poslom kao i ovi bez impressuma i time ruiniraju ugled online medija u BiH. Kad se 'poplava' portala počne gledati kao ekonomski, a ne politički problem, mislim da će vrlo brzo i jednostavno biti riješen", smatra naš sagovornik.

    Haračić ističe da nije siguran da postoji dovoljan interes za određenu asocijaciju ili udruženje. 

    "Volio bih prvo da čujem definiciju 'profesionalnih standarda', da vidimo možemo li izbrojati tri medija u BiH koji ih trenutno poštuju, jer za bilo koje udruženje trebaju minimalno tri subjekta. Onda bismo mogli debatirati da li bi bilo dovoljno medija koji bi bili spremni uključiti se i svoj rad uskladiti s normama profesionalnih standarda i da li bi publici i oglašivačima to uopšte odgovaralo. Ja sam recimo uvjeren da bi strogo provođenje osnovnih profesionalnih standarda mnogi portali koji se smatraju 'kremom' u BiH vidjeli kao direktno ugrožavanje njihovog opstanka. Smatram da je zbog toga i propao svaki dosadašnji pokušaj da se neka takva asocijacija osnuje", zaključuje Haračić.

    Edukacija čitatelja



    Da je stanje u online medijima, u dijelu transparentnosti rada i poslovanja medija, haotično, smatra i glavni i odgovorni urednik portala Nezavisnih novina Milan 
    Šekara.

    "Trenutno stanje online medija u BiH je poprilično haotično, prvenstveno zbog formiranja sve većeg broja portala bez impressuma koji, većinom, nastaju radi plasiranja lažnih, neprovjerenih ili namjerno iskrivljenih informacija. 'Zahvaljujući' portalima koji nemaju impressum, kao ni bilo kakvu novinarsku etiku u pisanju i plasiranju svojih članaka, čitavo online medijsko nebo u BiH je ocrnjeno kod čitalaca. Smatram da je potreban neki vid edukacije kako bi čitaoci naučili da razlikuju medij koji ima ozbiljnu redakciju od pomenutih", kazao nam je Šekara.

    On smatra da bi osnivanje asocijacije online medija bio dobar potez, ali da bi i vjerovatno neka vrsta lako dostupnog jedinstvenog registra "provjerenih" online medija bila dobar početak. 

    O zakonskoj regulativi i prednosti asocijacije



    Mehmed Agović, stručnjak u oblasti medija i bivši direktor BHRT-a, za Klix.ba je kazao da zakonodavac mora prepoznati važnost online portala i tretirati ih kao ostale društveno odgovorne medije.

    "Karakteristika medijskog prostora u kojem djeluju online mediji u BiH jeste pravna i regulativna neuređenost uslova njihovog rada. Zakonodavac mora prepoznati važnost online portala vijesti i tretirati ih kao ostale društveno odgovorne medije. Online portali su nezaobilazna činjenica u digitalnom vremenu komunikacija i njihov sadržaj je, zahvaljujući društvenim mrežama, pravovremeno dostupan širokom krugu konzumenata informacija. Interaktivnost online medija i dostupnost čini ih popularnim, u mogućnosti su da utječu na razvoj takozvanog građanskog novinarstva u kojem se svaki građanin s vlastitim sadržajem može pojaviti na stranicama online portala. Država mora i ovu vrstu medija uključiti u zakonsku regulativu i učiniti ih odgovornim za sadržaj koji objavljuju", kazao nam je Agović. 

    Smatra da je odgovornost, prije svih, na institucijama zaduženim za medijsku regulativu. 

    "Eventualno okupljanje online medija u okvir neke strukovne asocijacije, naprimjer, na regionalnom nivou, može biti korisno za realizaciju zajedničkih projekata, izgradnju profesionalnih standarda i edukaciju, razmjenu iskustava i slično", naglašava nam Agović.

    Profesionalni novinarski standardi su pretpostavka za kredibilnost svakog medija pa i onih koje nazivamo portalima ili online medijima.

    "To podrazumijeva obavezu kvalitetnog, objektivnog i nepristrasnog infomisanja javnosti. Nažalost, većina njih ne ispunjava te uslove. Pored niskog žurnalističkog nivoa, njihov programski koncept je nedefinisan, sadržaji su najčešće tendenciozni. Takvo stanje je, pored nedostatka profesionalizma i novinarske etike, posljedica izostanka online medija iz odgovarajućeg regulativnog okvira u pravno uređenom medijskoom prostoru. Zato država mora i ovu vrstu medija uključiti u medijsku regulativu i predvidjeti njihovu obavezu registracije kao medija koji se bave dnevnom proizvodnjom i emitovanjem informativnih sadržaja i, naravno, obavezu javno dostupnih podataka o vlasništvu, odgovornim osobama i uredništvu. To podrazumijeva i proširenje nadležnosti Regulatorne agencije za komunikacije i za online medije. Ukratko, sve to podrazumijeva definisanje njihovih prava, obaveza i društvene odgovornosti, čemu podliježu i ostali mediji", zaključuje naš sagovornik.

    Dosadašnje prakse i istraživanja



    O ovoj važnoj temi razgovarali smo i s Elmom Bešlić, jednom od autorica istraživačkog rada "Transparentnost vlasništva nad online medijima u Bosni i Hercegovini", urađenog u sklopu projekta USAID-a.

    Na samom početku se dotičemo ključnog problema, a to je da ne postoji zakonska regulativa koja propisuje obaveznim iznošenje podataka o transparentnosti medijskog vlasništva. 

    "Nažalost, u Bosni i Hercegovini ne postoji zakonska regulativa koja propisuje obaveznim iznošenje podataka o transparentno sti medijskog vlasništva. Građani i građanke imaju pravo zahtijevati i tražiti informacije o tome ko su vlasnici medija i dobiti potpunu transparentnost kada je riječ o vlasništvu. Trenutno svaki pojedinac može preko noći pokrenuti 'informativni' portal uz minimalna finansijska sredstva", kazala je Bešlić.

    Dodala je i da ne postoji jedinstveni online registar medija.

    "Ne postoji obaveza kreiranja javnog registra online medija, u kojem bi portali/mediji morali evidentirati osnovne podatke o sebi, a koji uključuju ko je vlasnik, kontakt adresu, broj sjedišta itd. Samu temu online medija pratim, iako nisam toliko uključenja kao prije 3-4 godine. Nažalost situacija se uopće nije promijenila nabolje. Sama činjenica da naš policy paper još uvijek izaziva pažnju i da nas različiti mediji kontaktiraju kako bi nas pitali o samom istraživanju i trenutnoj situaciji mnogo govori. Imajući u vidu da problem transparentnosti medijskog vlasništva u BiH nije adekvatno adresiran u offline medijskoj sferi, neminovno se postavlja pitanje opravdanosti rješavanja tog problema u online sferi, a svjedoci smo da je sve više online publikacija, portala i načina komunikacije kroz online svijet, dok su klasični mediji (televizija, radio i printane publikacije) sve manje zanimljivi", ističe naša sagovornica.

    Može se primijetiti da je sve veći broj online medija, kao i broj ljudi koji imaju pristup internetu, što povećava broj korisnika. 

    "Potreba za transparentonošću vlasništva nad online medijima se povećava. Činjenica je da je u porastu i broj klasičnih medija koji prenose svoje materijale u online sferu (imaju svoj web, Facebook, Instagram stranice itd.). Nepostojeća zakonska regulativa koja će precizirati šta su online mediji, omogućiti građanima pristup podacima o vlasništvu nad online medijima, omogućiti postojanje jedinstvenog registra online medija koji bi se redovno ažurirao, su samo neki od problema s kojima se surećemo i koje bismo morali riješiti. Mediji ne mogu očekivati da izvještavaju o javnom interesu, a da su sami tajnoviti i netransparentni. Poseban problem se javlja kada je riječ o zaštiti autorskih prava, oglašavanju na online portalima, o tome ko su osnivači i vlasnička struktura medija", poručuje Bešlić.

    Kakav je stav EU



    Stav Evropske unije je da svi mediji moraju preuzeti obavezu da prijave informacije o vlasništvu nacionalnim regulatornim agencijama. To se dešava iz razloga što je 
    nemoguće govoriti o demokratskim medijima bez njihove bazične transparentnosti vlasničke i uredničke strukture. Stupanjem na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) postavlja se pitanje kako će se BiH nositi s garancijom zaštite ličnih podataka, oglašavanjem na online medjima, ali i važnosti transparentnosti 
    informacija koje uključuju informacije o vlasništvu online medija. 

    "Zakonska regulativa je važna i neophodna, međutim, postavlja se pitanje koliko će vremenski biti potrebno da se Nacrt zakona usvoji, a zatim i pitanje implementacije 
    samog zakona. Nažalost, vrlo često smo svjedoci postojanja zakonskog okvira, ali i vrlo loše, ako ne i nikakve implementacije istog", kaže Bešlić.

    U svom istraživanju predložili su mjere koje bi mogle pomoći u poboljšanju situacije, međutim, očito je da su pomaci mali, a da preporuke nisu usvojene. 

    Koliko bi regulaciji rada online medija koristila Asocijacija za online medije, Bešlić smatra da je to važno pitanje o kojem treba razgovarati.

    "To je dobro pitanje. Je li nam zaista potrebna Asocijacija za online medije? Ukoliko jeste, opet se otvara niz drugih pitanja ko će biti nadležan za nju, način na koji će se finansirati, koliko će vremenski trebati za njeno osnivanje, itd. Primjer na koji je način Austrija riješila pitanje transparentosti online medija je možda najbolji, nije najsavršeniji, ali ima dobru regulativu. Prema Zakonu o medijima u Austriji moguće je saznati ko je vlasnik printanih, online i elektronskih medija kroz informacije koje su direktno dostupne javnosti. Svi mediji moraju objaviti dovoljno informacija o identifikaciji svojih stvarnih vlasnika, uključujući i podatke o svim vlasničkim udjelima, bez obzira na veličinu, sve osobe koje su direktno uključene u 
    vlasništvo i sve one s indirektnim interesima i kontrolom. Informacije vezane za vlasništvo online medija objedinjene u jedinstven registar uvijek moraju biti dostupne online", kaže Bešlić.

    Austrijska agencija za komunikacije, poznata kao KommAustria, nezavisno je regulatorno tijelo zaduženo za elektronske audio i audiovizualne medije u Austriji te za prikupljanje informacija o vlasništvu nad elektronskim medijima. 

    "U našoj zemlji bi to mogla biti Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK). Međutim, opet se vraćamo na činjenicu postoji li volja da se vodimo primjerima dobre prakse, koliko će nam vremenski trebati za promjene, pitanje finansija, političe volje itd. Svakako da je ovo pitanje o kojem se treba razgovarati na višem nivou i sa svim uključenim akterima, uz primjere dobre prakse, kako bi se došlo do rješenja", zaključuje naša sagovornica.

     
     

    Preuzeto sa klix.ba
    Projekt "Izgradnja Povjerenja u Medije JIE" finansira UNESCO/Evropska komisija. Sadržaj ovoga teksta je isključiva odgovornost autora i Vijeća za štampu u BiH i ne odražava stanovišta UNESCO/Evropske komisije.

    Kontakt

    Vijeće za štampu u BiH
    Trampina 8
    71000 Sarajevo
    Bosna i Hercegovina

    Tel: +387 33 272 270
    Fax: +387 33 272 271
    E-mail: [email protected]
    Web: www.vzs.ba

    © 2017 Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini. All Rights Reserved. Website realizovan sredstvima Misije OSCE-a u BiH, NED i UNESCO / EC.