Javni servisi ne stoje iza građana: Mi ovdje isključivo živimo kao Hrvati, Srbi ili Bošnjaci i Ostali, a ne kao ljudi

Štampa

Oni u ovakvom društvu mogu stajati samo iza svakog naroda ponaosob, ističe Živanović, dok Kontić napominje da se odgovori uvijek traže baš u medijima

Vjerujete li medijima u BiH?, pitanje je koje smo postavili na Facebook stranici Oslobođenja. Dobili smo 938 odgovora. Devet posto je odgovorilo sa da. Većina, odnosno 91 posto, čitalaca je kazala da ne vjeruje medijima u BiH.

- Ne vjerujem da se precizno može izračunati koliko ljudi vjeruju medijima. Ta brojka vjerovatno dnevno varira. Ja bih rekao vjeruju mnogo više nego što ljudi u medijima misle. Ono što je sigurno jeste da kada se desi nešto važno, nepredviđeno ili značajno, svi potraže odgovor baš u medijima, kaže direktor Mediacentra Boro Kontić.

image
BORO KONTIĆ: GRAĐANI VJERUJU MEDIJIMA MNOGO VIŠE NEGO ŠTO LJUDI U MEDIJIMA MISLE

Tri mnijenja

U eri ekspanzije online novinarstva, portala bez impresuma i socijalnih mreža kao izvora informacija, mediji su počeli da zaboravljaju na osnovne funkcije.

- Nekontrolirana ekspanzija digitalnih platformi/portala bez naznačenog uređivačkog kolegija koje plasiraju nerijetko lažne vijesti, pristrasne tekstove i informacije bez ikakve kontrole, odgovornosti i sankcija, a kojima je jedini cilj dostizanje što većeg broja klikova, lajkova i komentara izaziva nesagledivu štetu za cjelokupnu društvenu zajednicu. U moru dezinformacija vrlo lako dostupnih svima ljudi postaju sluđeni, zbog čega gube povjerenje u medije, mišljenja je urednica Informativnog programa Televizije 1 Nikolina Veljović.

Slika bh. medija ustvari je refleksija društva u kojem živimo. Javni servisi, umjesto u službi građana, rade u interesu vladajućih političkih partija. Njihovu ulogu vrlo često preuzimaju komercijalni mediji.

- Medijska slika u BiH je dosta čudno postavljena i nosi dosta unutrašnjih problema. Zašto ljudi ne vjeruju medijima? Prije svega zato što, za razliku od drugih uređenih društava, u BiH ne postoje javni servisi. Zapravo, oni ne mogu ni postojati jer je društvena stvarnost u našoj zemlji do apsurda fragmentirana. Nemamo javno mnijenje. Mi imamo, pošto živimo u plemenskom uređenju, samo mnijenje jednog naroda, drugog i trećeg. Imamo hrvatsko, srpsko i bošnjačko javno mnijenje. To je strukturalni problem. Javni servisi ne mogu stajati iza građana BiH, mogu stajati samo iza svakog naroda ponaosob, pojašnjava predsjedavajući Žalbene komisije Vijeća za štampu prof. dr. Miodrag Živanović.

Osim strukturalnih problema, mediji se u našoj zemlji suočavaju i sa političkim pritiscima, te finansijskim, kadrovskim i mnogim drugim problemima.

image
PROF. DR. MIODRAG ŽIVANOVIĆ PESIMISTIČAN PREMA MOGUĆNOSTI VRAĆANJA POVJERENJA U MEDIJE

Ono što ispitanici spočitavaju medijima u komentarima na našoj Facebook stranici, tako pojašnjavajući većinom negativne odgovore na pitanje “Vjerujete li bh. medijima?”, jesu politički uticaji, manjak objektivnosti, fragmentiranosti javnih medija...

- Zabrinjavajuće nisko povjerenje u medije rezultat je društveno-političke i opće situacije u BiH. Zbog nereguliranog tržišta i zakona koji su nepovoljni za poslovanje, mediji su dovedeni u stanje financijske, a onda i političke ovisnosti. Sve je to uvjetovalo i podjelu javnosti. Na sceni imate nikad više izraženo navijačko novinarstvo, što je dovelo do polarizacije javnosti u kojoj konzumenti medijskih sadržaja i vijesti vjeruju isključivo i samo “svom mediju”, dok za njih svi drugi “lažu”, navodi Veljović.

Uprkos svim ovim izazovima, prema istraživanju koje godinama provodi Udruženje/Udruga BH novinari, medijima se ipak u odnosu na institucije, političke partije, nevladine organizacije i druge zajednice, vjeruje najviše.

U pokušaju da objasnimo ili približimo probleme s kojima se suočava profesija, a koji mogu biti i uzrocima gubljenja vjerodostojnosti, moramo govoriti i o bh. javnosti.

- Problem je u tome što u BiH građani ne postoje i oni nisu predviđeni Ustavom niti nižim zakonskim aktima. Postoje samo narodi. Mi ovdje isključivo živimo kao Hrvati, Srbi ili Bošnjaci. I nažalost, od prije 10-ak godina i kao Ostali. A ne živimo kao ljudi. I mediji kada se obraćaju, oni se obraćaju narodima. Zbog toga ne postoji normalan odnos prema medijima niti se mediji mogu normalno odnositi prema događanjima, navodi prof. Živanović, koji je pesimističan prema mogućnosti vraćanja povjerenja u medije.

image
NIKOLINA VELJOVIĆ: NA SCENI IMAMO NAVIJAČKO NOVINARSTVO

Najvažniji korektiv

Veljović je mišljenja da mediji moraju inzistirati na objektivnom informiranju poštivajući sve novinarske postulate.

- To je jedini način da se vrati povjerenje i da mediji ostanu najvažniji korektiv društvenih odnosa što bi im trebala i morala biti glavna uloga, napominje Veljović.

Kad smo kod glavne uloge, vrijedi podsjetiti da plemenita, osnovna funkcija u podlozi novinarstva ne smije biti zapostavljena ni zaboravljena.

- Ima stvari koje se nikad ne mijenjaju. Javnost uvijek od medija očekuje da dobije tačne i istinite informacije o vremenu u kojem žive. Koliko to radimo, toliko i povjerenja zaslužujemo, zaključuje Kontić.

ALENA BEŠIREVIĆ
Preuzeto sa oslobodjenje.ba
 
UNESCO ONLINE 725x150

Projekat ‘Izgradnja Povjerenja u Medije JIE’ finansira UNESCO/Evropska komisija.