Tel: +387 33 272 270   |   Fax: +387 33 272 271   |   Trampina 8,  71000 Sarajevo   |   [email protected]

    JAČANJE BORBE PROTIV DEZINFORMACIJA - SMJERNICE ZA NOVINARE I UREDNIKE

    Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini, uz podršku Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u periodu od januara do aprila 2022. godine predstavilo je novinarima i urednicima širom Bosne i Hercegovine izmijenjeni Kodeks za štampane i online medije BiH sa posebnim naglaskom na Član 8 - Dezinformacije.

    Na radionicama je istaknuta važnost pridržavanja odredbi Kodeksa, čime se direktno podižu profesionalni standardi izvještavanja i kredibilnost medija.

    Novinari i urednici moraju biti svjesni štetnosti objavljivanja i prenošenja dezinformacija, jer to predstavlja grubo kršenje osnovnih pravila novinarske profesije, što uz nizak nivo medijske i informacijske pismenosti može izazvati teške povrede prava građana na tačnu i blagovremenu informaciju.

    Predavači na radionicama bili su članovi Ekspertske grupe za izmjene i dopune Kodeksa za štampane i online medije BiH i članovi Žalbene komisije Vijeća: prof. dr. Miodrag Živanović, prof. dr. Enes Osmančević, doc. dr. Vuk Vučetić, prof. dr. Lejla Turčilo, Nada Arsenić, Berislav Jurič, Jurica Gudelj, Suzana Mijatović i Rajna Radosavljević.

    Po završetku radionica, predavači su na osnovu praktičnih iskustava učesnika radionica u primjeni Kodeksa za štampane i online medije BiH, te problema sa dezinformacijama i "lažnim vijestima" uradili smjernice za jačanje borbe protiv dezinformacija.

    Šta su dezinformacije i kako im se suprostaviti?

    Postoji više različitih definicija pojma dezinformacije. U izvještaju Vijeća Evrope iz 2017. godine "INFORMACIJSKI POREMEĆAJ: Ka interdisciplinarnom okviru za istraživanje i kreiranje sektorske politike" razlikuju se tri vrste informacijskog poremećaja: netačne informacije (misinformacije), dezinformacije i zlonamjerne informacije (malinformacije).

    • Misinformacije ili netačne informacije, koje uključuju zavaravajući sadržaj i klikbejt (clickbait) nisu kreirane s namjerom nanošenja štete.

    • Malinformacije ili zlonamjerne informacije, s druge strane, predstavljaju tačne informacije, kreirane s namjerom nanošenja štete pojedincu, organizaciji ili državi, u njih svrstavamo curenje informacija, uznemiravanje i donekle govor mržnje.

    • Dezinformacije predstavljaju najteži pojavni oblik informacijskog poremećaja, budući da su dezinformacije ujedno lažne i kreirane s namjerom nanošenja štete pojedincu, društvenoj skupini, organizaciji ili državi. U dezinformacije su svrstani manipulativni i izmišljeni sadržaji, prevare, kao i sadržaji namjerno stavljeni u pogrešan kontekst. (2017: 19-20).

    Novinari i mediji u posljednje vrijeme izloženi su, uz sve teškoće i pritiske posla, dodatnim pritiscima kada je u pitanju erupcija dezinformacija. Dezinformacije nisu nastale pojavom interneta, ali su pojavom interneta doživjele svoju ekspanziju.

    Različiti su motivi objava dezinformacija, od zabavnog do političkog. Najveći problem u BiH je pojava velikog broja portala bez impressuma koji šire dezinformacije, što doprinosi kontaminaciji javnog prostora. Opasnost po novinarstvo predstavlja i klikbejt (clickbait), jer se često iza naslova kriju tekstovi koje donose dezinformacije, čemu često ni ozbiljniji, profesionalni mediji ne mogu da odole. Nažalost, dezinformacije se često provlače i kroz službene izvore, zvanična saopćenja i javne nastupe iako se sva krivica potom prebaci na leđa novinara i urednika.

    Problem novinarstvu stvara i nametnuta brzina pa se kroz medijske filtere, koji su istina sve slabiji, provuče sve i svašta, ali je problem i nedostatak vještina korištenja alata za provjeru informacija. O tim alatima premalo se govori i na studijima novinarstva te se još manje na njima radi praktično. Problem je nedostatak medijske pismenosti kod publike, jer je teško prepoznati sve oblike dezinformacija, pogotovo one politički motivisane.

    Pojam "lažnih vijesti", koji se u posljednje vrijeme preispituje kao pojam, stvara dodatni haos a možemo reći da se u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine lažna vijest vrlo lako uklopi u stvarnost zbog situacije u kojoj se društvo, koje kao da je s namjerom otupljeno, nalazi.

    Kodeks za štampane i online medije BiH

    U Članu 8 - Dezinformacije, Kodeksa za štampane i online medije propisano je sljedeće: "Urednici i novinari u štampanim i online medijima moraju biti svjesni štetnosti objavljivanja i prenošenja dezinformacija jer to predstavlja grubo kršenje osnovnih pravila novinarske profesije.

    Prenošenje dezinformacija iz drugog medija ili izvora ne oslobađa odgovornosti urednike medija koji ih prenose.

    Također, urednici i novinari u štampanim i online medijima moraju biti svjesni da objavljivanje i prenošenje dezinformacija utječe na gubitak kredibiliteta medija koji takve sadržaje plasira ili prenosi."


    Smjernice za jačanje borbe protiv dezinformacija:

    • Poštovanje osnovnih profesionalnih novinarskih standarda koji se tiču tačnog, vjerodostojnog, pravovremenog, fer izvještavanja. Ovi opći principi sadržani su u gotovo svim novinarskim priručnicima i kodeksima širom svijeta, pa tako i u Kodeksu za štampane i online medije BiH. Poštovanje osnovnih profesionalnih postulata se zapravo pojavljuje kao idealan recept za borbu protiv dezinformacija. Drugim riječima, traganjem za odgovorom na klasičnih novinarskih 5W pitanja je temelj odgovornog i profesionalnog novinarstva, čime se automatski isključuje mogućnost plasiranja dezinformacija.

    • Najčešći izvor dezinformacija su tzv. divlji portali čija je glavna svrha da fabriciraju netačne informacije ili poluistine, dezavuiraju javnost, manipuliraju činjenicama i kod čitatelja kreiraju pogrešnu predstavu o nekoj osobi ili događaju.

    • Ne preuzimati i objavljivati sadržaje sa portala bez impressuma. Vrlo važno je da odgovorni i profesionalni mediji ne koriste sumnjive izvore informacija u svom radu. U tom kontekstu jedan od indikatora postojanja nepouzdanih izvora jeste izostanak impressuma, odnosno osnovnih podataka o nekom mediju, kao što su podaci o uredniku, kontakt informacije o samom mediju i sl. Jasno je da ovakvi "divlji portali", uglavnom služe u političko propagandne i ekonomsko komercijalne svrhe, zbog čega se njihov profesionalni integritet treba dovesti u pitanje. Sa takvim portalima je onemogućena komunikacija, što uključuje slanje demantija, reagiranja i zahtjeva za ispravke netačnih navoda.

    • Novinarska udruženja i druge medijske organizacije bi trebali aktivnije upozoravati na štetne posljedice djelovanja "divljih portala", odnosno medija koji nemaju poslovnu legitimaciju i insistirati da svaki online medij mora imati impressum.

    • U interesu je novinara, urednika i izdavača etabliranih medija da javnost educiraju i informiraju o tzv. divljim portalima i dezinformacijama koje se posredstvom njih plasiraju, naročito kada su posrijedi zlonamjerne informacije koje mogu nanijeti štetu pojedincu, instituciji ili organizaciji te određenim skupinama.

    • Osim što na taj način rade na zaštiti ugleda novinarske profesije, medijske kuće štite i autorska prava na medijske sadržaje koji sami proizvode, a koje mediji bez poslovne legitimacije zloupotrebljavaju bez ikakvih sankcija.

    • Prije prenošenja informacija iz drugih medija, urednici i novinari moraju provjeriti pouzdanost medija čiju vijest namjeravaju objaviti. Novinari i urednici moraju biti svjesni da ih prenošenje dezinformacija iz drugog medija ili izvora ne oslobađa odgovornosti i da, osim gubitka kredibiliteta, rizikuju i podnošenje tužbi prema Zakonu o zaštiti od klevete.

    • Novinari i urednici su, osim pouzdanosti medija, a prije prenošenja vijesti, dužni provjeriti i vjerodostojnost izvora i, ukoliko je moguće, kontaktirati više sugovornika.

    • Novinari i urednici trebaju više pažnje posvetiti pažljivom biranju izvora i/ili sagovornika, kako bi osigurali da od njih dobivaju pouzdane i tačne informacije.

    • Novinari i urednici trebalo bi da transparentno navedu na koji način je vršena provjera informacije.

    • Novinari trebaju smanjiti copy-paste pristup na najmanju moguću mjeru i koristiti ga samo onda kada nije moguće na drugi način doći do informacija koje su neophodne građanima.

    • Provjera činjenica (fact-checking) treba biti dio novinarskog posla koji se obavlja prije objave medijskih sadržaja, a ne nešto što se radi post festum.

    • Brzina prijenosa informacija i vijesti, iako je važna u savremenom novinarstvu, ne smije biti razlog da se informacije prenose bez detaljne provjere i garancije njihove činjenične utemeljenosti.

    • U slučajevima kada se desi da novinari, zbog kratkoće rokova, nisu u mogućnosti izvršiti provjeru istinitosti informacija, važno je da u tekstu navedu da informacija nije zvanično/službeno potvrđena.

    • Ukoliko medij objavi dezinformaciju poželjno je da naknadno napravi ispravku i objavi izvinjenje, a ne da samo ukloni tekst jer takva praksa može izazvati zabunu kod čitatelja, naročito kada se tekstovi, u međuvremenu, podijele na društvenim mrežama.

    • Novinari i urednici trebaju odbiti svaku vrstu pokušaja bilo koga od društvenih aktera (političkih, ekonomskih, itd.) da se putem medija plasiraju propagandni i drugi sadržaji zasnovani na dezinformacijama.

    • Redakcije medija trebaju imati definirane i prihvaćene smjernice i/ili etičke standarde u kojima se jasno navodi obaveza provjere činjenica prije objave, a plasiranje dezinformacija smatra grubim kršenjem novinarskih principa i standarda.

    • Urednici su dužni jasno odvojiti odvojiti informacije (vijesti) od mišljenja autora.

    • Novinari i urednici su dužni prije objavljivanja provjeriti da li su preuzeti sadržaji zapravo satira.

    • U nereguliranom online prostoru postoji poplava različitih oblika dezinformacija koje nerijetko preuzimaju i objavljuju profesionalni mediji. U tom smislu satira se, također, može pojaviti kao oblik dezinformacije, pogotovo u situacijama kada konzumenti takvih sadržaja nisu svjesni karaktera sadržaja koji koriste. Prema tome, važno je da novinari imaju razvijenu svijest o raznim opasnostima koji postoje u online prostoru prije nego što krenu preuzimati i objavljivati sadržaje.

    • Novinari u svom radu trebaju koristiti dostupne i besplatne online alate kao što su Tin Eye ili Yandex za verifikaciju fotografija koje su objavljene na internetu.

    • Novinari bi trebali razvijati digitalne kompetencije verifikacije online sadržaja. Naime, postoji veliki broj besplatnih online alata koji mogu pomoći prilikom verifikacije sadržaja. Jedan od najpopularnijih je svakako Tin Eye koji funkcionira na principu obrnute pretrage fotografija, čije je suština otkriti da li je i kada određena fotografija objavljena na internetu. Ovaj alat pomaže otkrivanje vjerodostojnosti i autentičnosti fotografija koje se koriste kao ilustracije nekih događaja. Ukoliko se ispostavi da je fotografija nekad ranije objavljena na internetu, onda se vrlo lako može dovesti u pitanje njena autentičnost.


    Na izradi smjernica za jačanje borbe protiv dezinformacija radili su: prof. dr. Miodrag Žiavnović, prof. dr. Enes Osmančević, prof. doc. Vuk Vučetić, prof. dr. Lejla Turčilo, Nada Arsenić, Berislav Jurič, Jurica Gudelj, Suzana Mijatović i Rajna Radosavljević.

    Kontakt

    Vijeće za štampu u BiH
    Trampina 8
    71000 Sarajevo
    Bosna i Hercegovina

    Tel: +387 33 272 270
    Fax: +387 33 272 271
    E-mail: [email protected]
    Web: www.vzs.ba

    © 2017 Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini. All Rights Reserved. Website realizovan sredstvima Misije OSCE-a u BiH, NED i UNESCO / EC.