Tel: +387 33 272 270   |   Fax: +387 33 272 271   |   Trampina 8,  71000 Sarajevo   |   [email protected]

    Webinar "Profesionalno i etično medijsko izvještavanje kao sredstvo zaštite od tužbi za klevetu"

    Vijeće za štampu i online medije u BiH održalo je webinar "Profesionalno i etično medijsko izvještavanje kao sredstvo zaštite od tužbi za klevetu" za urednike, novinare i članove Žalbene komisije, 23. 2. 2022. putem platforme Zoom.

    Webinar je realiziran u okviru projekta "Zaštita prava novinara i prava građana", uz podrška European Endowment for Democracy (EED).

    Panelisti na webinaru bili su dugogodišnji članovi Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije u BiH: novinarka Suzana Mijatović; novinarka, Rajna Radosavljević i advokat Dražen Zubak.

    Cilj webinara bio je da se podijele iskustva iz prakse, da kroz diskusiju sa dugogodišnjim članovima Žalbene komisije učesnici, urednici i novinari shvate koliko je važno da se u svakodnevnom radu pridržavaju profesionalnih odrednica Kodeksa za štampane i online medije BiH. Istaknuto je da je mehanizam samoregulacije jedan od načina na koji novinari i urednici mogu ispraviti eventualne pogreške i tako se zaštiti od eventualnih tužbi za klevetu.

    Učesnici su naglasili da se treba raditi na izmjenama Zakona o zaštiti od klevete koji je u Bosni i Hercegovini usvojen 2003. godine. Prošlo je skoro 20 godina od donošenja Zakona, a medijska slika od tada do danas se drastično promjenila. Naglašeno je da je važna edukacija predstavnika pravosuđa, kao i organizovanje različitih seminara za predstavnike i medija i pravosuđa, kako bi se razmjenila iskustva i jedne i druge strane.

    Advokat Dražen Zubak, kroz svoja iskustva iz prakse istakao je da naši političari imaju jako nizak prag tolerancije na kritiku, stoga je i najveći broj tužbi za klevetu protiv medija pokrenut od strane političara i javnih funkcionera. "S tim u vezi, dodao bih i da sudije ponekad ne razumiju važnost izvještavanja o osobama koje obnašaju javnu funkciju, odnosno ne razumiju važnost izvještavanja medija o pitanjima koja se tiču javnog interesa."

    Novinarka Suzana Mijatović istakla je da je u periodu kada je donesen Zakon, vršen monitoring suđenja medijima i novinarima od strane OSCE-a i da se tih prvih godina sprovođenja zakona postigao visok standard primjene, odštetni zahtjevi za mediji su bili niži i ni na koji način nisu mogli ugroziti opstanak medija. "Međutim, ta praksa se nažalost promjenila, i svjedoci smo da se neki mediji nalaze i pred gašenjem upravo zbog enormno velikih odštetnih zahtjeva po tužbama za klevetu. Najveći problem takvih presuda jeste needuciranost predstavnika pravosuđa, čini mi se da su sudovi uglavnom išli na ruku tužiocima, a u većini slučajeva to su bili političari ili nosioci javnih funkcija. To je veliki pritisak na slobodan rad medija."

    Profesor dr Enes Osmančević, član Žalbene komisije i predsjednik Ekspertske grupe za izmjene i dopune Kodeksa istakao je da u našem društvu postoji jedna anomalija a to je da uglavnom javne ličnosti ulažu tužbe za klevetu protiv medija. "U našem društvu se ne poštuje kultura javne debate. Javne ličnosti bi trebale da budu spremne na veći stepen kritike s obzirom na to da su javne ličnosti i da se bave poslom koji jeste u interesu javnosti. Ne pratimo civilizacijske tokove, to je jedna stvar. Druga stvar je da sudije koje postupaju po tužbama za klevetu ne poznaju medijske slobode, medijska prava, novinarsku djelatnost, funkciju masovnih medija, čak ni Kodeks za štampane i online medije BiH. Generalno imamo problem sa padom pravosudnih standarda i padom medijskih sloboda u BiH i stoga ne iznenađuje veliki broj tužbi za klevetu. Javne ličnosti, nažalost, koriste pravosudni aparat kako bi se obračunali sa medijima."

    Vijeće za štampu i online medije u BiH kroz diskusiju o etičkim dilemama, nastoji unaprijediti standarde medijskog izvještavanja i time stvoriti temelje za slobodnije i demokratičnije medije i društvo u cjelini. Na tom tragu u 2021. godini Vijeće je pokrenulo izmjene i dopune Kodeksa za štampane i online medije u BiH kako bi se standardi profesionalnog izvještavanja prilagodili novim izazovima sa kojima se profesija susreće.

    Suazana Mijatović, i kao član ekspertske grupe koja je radila na izmjenama Kodeksa naglasila je da će Kodeks najviše ići na ruku medijima. "Stvorili smo jedan pristojan okvir za profesionalno izvještavanje medija. Posebnu pažnju posvetili smo Pravu na odgovor, pazili smo i na momenat brzine, da mediji nisu u mogućnosti da čekaju na odgovor druge strane po nekoliko dana ili više, sada se tu radi o satima. Također, jako je važno da žalbenici demantuju konkretne navode iz teksta, bez da šalju reagovanja u kojima se ne pozivaju na sam sadržaj teksta, već svoje pravo na žalbu koriste kako bi vrijeđali članove redakcije medija na koje se žale."

    Rajna Radosavljević govoreći o radu Žalbene komisije, istakla je važnost medijacijskog postupka i poštivanja profesionalnih standarda propisanih Kodeksom za štampane i online medije BiH. "Iz iskustva u radu Žalbene komisije, mogu da kažem da novinari sve dok se budu pridržavali etičkih standarda propisanih Kodeksom ne treba da se plaše tužbi za klevetu. Vratimo se pridržavanju profesionalnih standarda, sjetimo se da svaka priča ima dvije strane i nemojmo upadati u zamke tendencioznog, senzacionalističkog i malicioznog novinarstva." Radosavljević je dodala da ono što se nije promjenilo od donošenja Zakona o zaštiti od klevete BiH, jeste stav političara i javnih funkcionera u BiH. "Oni i dalje nemaju osjećaj odgovornosti za posao kojim se bave. Sasvim je logično da se zbog svojih funkcija nalaze u izvještajima medija, da se o njima piše, da se propituju i da daju odgovore koji se tiču interesa javnosti."

    Medijski prostor u BiH dosta je ugrožen i pojavom portala bez impressuma, jer u ovim slučajevima i ako se desi da su građani oklevetani u medijskim sadržajima tih portala, ne postoji mogućnost pokretanja pravnog postupka. Stoga je jako važan rad Vijeća i Žalbene komisije koja u svojim odlukama naglašava da se radi o mediju bez imrpessuma i da se takvom mediju treba pristupati sa dodatnim oprezom, jer informacije koje taj medij pruža mogu nanijeti štetu ili biti zloupotrijebljene od strane onoga ko stoji iza tog medija.

    Dženana Burek, izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH naglasila je da portali bez impressuma ne nanose štetu samo građanima i konzumentima medijskih sadržaja već i medijima. "Kolege iz medija će se složiti da je sve učestaliji problem krađe autorskih tekstova, u većini slučajeva se čak ne navodi ni link medija sa kojeg je tekst prenesen. Upravo iz tog razloga, jako je važno da i sami mediji reaguju prema Vijeću i ulažu prigovore na rad takvih portala, kako bismo zajednički zaštitili i medijski prostor i građane koji konzumiraju medijske sadržaje." Ona je istakla kako Vijeće radi na uspostavi baze online medija sa impressumom, kako bi na taj način građani mogli da znaju ko su mediji koji su kredibilni i kojima mogu vjerovati, odnosno ko su profesionalni mediji koji djeluju u skladu sa propisima Kodeksa za štampane i online medije u BiH.

    Kontakt

    Vijeće za štampu u BiH
    Trampina 8
    71000 Sarajevo
    Bosna i Hercegovina

    Tel: +387 33 272 270
    Fax: +387 33 272 271
    E-mail: [email protected]
    Web: www.vzs.ba

    © 2017 Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini. All Rights Reserved. Website realizovan sredstvima Misije OSCE-a u BiH, NED i UNESCO / EC.