Tel: +387 33 272 270   |   Fax: +387 33 272 271   |   Trampina 8,  71000 Sarajevo   |   [email protected]

    Gđa Lejla Turčilo - portal dnevnik.ba, 22.12.2017.g.

    Broj: 387-02/17
    Datum: 22.12.2017.

    ODLUKA
    Žalbene komisije Vijeća za tisak u Bosni i Hercegovini
    po žalbi gđe Lejle Turčilo
    na tekst objavljen na portalu dnevnik.ba 30.11.2017.g.
    pod naslovom „Evo s kim trebamo živjeti: Gnusne reakcije bošnjačke javnosti na smrt generala Praljka“

    ŽALBA SE PRIHVAĆA
    Prekršen Kodeks za tisak i online medije BiH
    Članak 2 - Urednička odgovornost
    Članak 3 - Huškanje


    Žalbena komisija konstatira da nije sporno što je autor predmetnoga teksta citirao javnu objavu Žaliteljice sa društvene mreže, te istu komentirao, budući da je FB oznaka postavljenog komentara bila „javno“.

    Međutim, sporan je način njegovog komentiranja, gdje on svoje neslaganje sa komentarom Žaliteljice iskazuje na vrlo neprimjeren način da Žaliteljicu imenuje osobom koja navodno „patološki mrzi sve Hrvate“, kao u rečenici: „Riječ je o heterogenoj skupini osoba koje povezuje samo patološka mržnja prema Hrvatima koju su, barem neki od njih, godinama uspješno prikrivali“, te njeno reagiranje predstavlja kao „pretkorak u nekoj sljedećoj fazi odstrela Hrvata“: „Time se pokušava dehumanizirati i Praljka i Hrvate, a to je nužni pretkorak kako bi se u sljedećoj fazi moglo bez grižnje savjesti krenuti s daljnjim odstrelom“.

    Ovakvo izražavanje predstavlja huškanje i govor mržnje.
    Budući da je napisano u novinarskom tekstu i objavljeno u online mediju, to predstavlja kršenje novinarske etike i Članaka Kodeksa za tisak i online medije BiH:
    Članak 2 - Urednička odgovornost i Članka 3 – Huškanje.


    Žalbena komisija Vijeća za tisak u BiH prihvatila je žalbu gđe Lejle Turčilo na tekst objavljen na portalu dnevnik.ba 30.11.2017.g. pod naslovom „Evo s kim trebamo živjeti: Gnusne reakcije bošnjačke javnosti na smrt generala Praljka“.

    U tekstu autora Jurice Gudelja objavljeno je: „Reakcije ljudi koji kreiraju bošnjačko javno mišljenje nakon samoubojstva Slobodana Praljka u haškoj sudnici te potvrđivanja prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorci mogu se najlakše okrakterizirati kao gnjusni govor mržnje prema Hrvatima. Količina mržnje i svirepog likovanja nad sudbinom Slobodana Praljka koju su bošnjački medijski djelatnici, ali i sami mediji, iskazali na društvenim mrežama je naprosto nevjerojatna i jasno nam kazuje što oni misle o Hrvatima. Najsretniji bi izgleda bili da cijeli hrvatski narod u BiH popije bočicu otrova. Time bi, sudeći prema njihovim objavama na društvenim mrežama, najbolje i najlakše bilo riješeno hrvatsko pitanje u BiH“.

    Autor nadalje dodaje: „A same reakcije su besprizorne kao i ljudi koji su ih postavili na mreže. Uglavnom se Praljka i Hrvate povezuje s nacistima. Time se pokušava dehumanizirati i Praljka i Hrvate, a to je nužni pretkorak kako bi se u sljedećoj fazi moglo bez grižnje savjesti krenuti s daljnjim odstrelom“, kao i sljedeće: „Njoj se pridružila i Lejla Turčilo, profesorica na Odjelu za žurnalistiku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Turčilo, uz također, zlosutne 'smajlije', podsmjehuje se Praljku riječima „Časni sude, nisam živ. Što bi onomad rekao Feral“.

    Na kraju teksta je objavljeno: „Sve to nam pokazuje s kim mi ovdje živimo i s kim trebamo nastaviti živjeti. Riječ je o heterogenoj skupini osoba koje povezuje samo patološka mržnja prema Hrvatima koju su, barem neki od njih, godinama uspješno prikrivali. Praljkova smrt ih je istjerala iz njihovih jazbina i pokazala krvoločnu im narav. Hrvati, ipak, unatoč svemu, moraju u ovim trenutcima ostati dostojanstveni i ne spuštati se na tu neljudsku razinu. Njihove riječi govore o njima samima“.

    Povodom pomenutoga teksta Vijeću za tisak u BiH obratila se gđa Lejla Turčilo, naznačivši između ostaloga: “Koristeći moj citat hrvatske novine Feral Tribune iz 2008, autor članka iznio je niz neistina i proizvoljnih etiketiranja i indirektno me 'prokazao' kao mrzitelja Hrvata i svega hrvatskog, koji priželjkuje njihov nestanak. Koristeći se mojim imenom, autor nastoji podići tenzije u osjetljivom trenutku nakon izricanja haških presuda, nanoseći tako štetu ne samo meni osobno, nego i cjelokupnom društvu. Smatrajući kako ovakav članak predstavlja najgrublji primjer kršenja novinarske etike, te kako mi je nanio štetu u smislu degradiranja i etiketiranja koje je narušilo moj ugled u društvu, te proizveo niz uvreda pa i prijetnji kojima sam zatrpana nakon njegovog objavljivanja, zahtijevam povlačenje spornog teksta sa portala dnevnik.ba i objavu izvinjenja“.

    Postupajući sukladno žalbenoj procedri, Vijeće za tisak u BiH obratilo se uredništvu portala dnevnik.ba povodom žalbe gđe Lejle Turčilo.

    U dostavljenom odgovoru se navodi: „U svojoj žalbi upućenoj Vijeću za tisak dana 01. prosinca 2017. naveli ste da članak našeg novinara Jurice Gudelja 'Obiluje primjerima huškanja, neprimjerenom retorikom i govorom mržnje, te generalizacijama i ostrašćenim riječima upućenim na račun osoba spomenutih u članku' u kojima se smatrate i osobno oštećenom. Nakon što smo razmotrili vašu žalbu i ponovo proučili navedeni takst utvrdili smo da nema primjera huškanja, neprimjerene retorike, govora mržnje kao niti ostrašćenih riječi. Naprotiv, članak kolege Gudelja upravo se bavi analizom huškanja, negativno konotirane retorike, govora mržnje i negativno ostrašćenih riječi u primjerima novinara i medijskih djelatnika koji su koristili navedenu retoriku, u koje smatramo i vas. Kolega je analizirao objave društvenih i medijskih djelatnika u vrijeme presude Hercegbosanskoj šestorci i u svom tekstu se osvrnuo na pojedine objave na društvenim mrežama koje je u svom autorskom tekstu ocjenio neprimjerenim, te se prema njima tako i ophodio“.

    Dalje se navodi: „Tim više što su brojni Hrvati izrazili nezadovoljstvo presudom u Hagu pomenuti medijski i društveni djelatnici iz bošnjačkog naroda su trebali biti mnogo oprezniji u svom ismijavanju i izražavanju zadovoljstva povodom tragične smrti generala Slobodana Praljka. Na žalost, mnogi su odlučili svoju radost povodom smrti jednog čovjeka podijeliti sa širim auditorijem, što je kolega Gudelj jasno osudio. U svojoj žalbi naglasili ste da niste 'bošnjačka profesorica', što smatramo irelevatnim jer kolega vas nije imenovao kao Bošnjakinju nego vas je identificirao kao dio bošnjačkog društveno medijskog establišmenta što je stvar njegove slobodne procjene.

    Čak i ukoliko je pogriješio, urednički kolegij ne smatra da je bošnjaštvo uvredljivo niti se treba ispričavati nekome ukoliko ga je pogrešno identificirao kao Bošnjaka. U žalbi ste napomenuli i da niste 'medijska djelatnica'. Iako niste novinarka, usko ste vezani za medije kroz svoj znanstveni rad. S obzirom da javno analizirate medijske forme i sadržaje, kolega Gudelj uzeo je za pravo smatrati i vas dijelom medijske slike Bosne i Hercegovine. Urednički kolegij smatra da kolega Gudelj svojim tekstom ni na koji način nije degradirao vaš ugled nego je naprosto ukazao na degradaciju koju ste učinili sami svojom gnjusnom objavom na svom facebook profilu“.

    Žalbena komisija Vijeća za tisak u BiH, na sjednici održanoj 22.12.2017.g., razmotrila je žalbu gđe Lejle Turčilo, tekst „Evo s kim trebamo živjeti: Gnusne reakcije bošnjačke javnosti na smrt generala Praljka“ od 30.11.2017.g., odgovor uredništva portala dnevnik.ba i utvrdila kršenje Kodeksa za tisak i online medije BiH: Članak 2 - Urednička odgovornost i Članak 3 - Huškanje.

    Žalbena komisija konstatira da nije sporno što je autor predmetnoga teksta citirao javnu objavu Žaliteljice sa društvene mreže, te istu komentirao, budući da je FB oznaka postavljenog komentara bila „javno“.

    Međutim, sporan je način njegovog komentiranja, gdje on svoje neslaganje sa komentarom Žaliteljice iskazuje na vrlo neprimjeren način da Žaliteljicu imenuje osobom koja navodno „patološki mrzi sve Hrvate“, kao u rečenici: „Riječ je o heterogenoj skupini osoba koje povezuje samo patološka mržnja prema Hrvatima koju su, barem neki od njih, godinama uspješno prikrivali“, gdje njeno komentiranje predstavlja kao „pretkorak u nekoj sljedećoj fazi odstrela Hrvata“: „Time se pokušava dehumanizirati i Praljka i Hrvate, a to je nužni pretkorak kako bi se u sljedećoj fazi moglo bez grižnje savjesti krenuti s daljnjim odstrelom“.


    Ovakvo izražavanje predstavlja huškanje i govor mržnje. Budući da je napisano u novinarskom tekstu i objavljeno u online mediju, to predstavlja kršenje novinarske etike i Članaka Kodeksa za tisak i online medije BiH: Članak 2 - Urednička odgovornost i Članka 3 - Huškanje.

    Članak 2 - Urednička odgovornost, Kodeksa za tisak i online medije BiH: „Najvažnija odgovornost novinara i urednika je osigurati da njihov rad bude usmjeren ka poštivanju istine, kao i prava javnosti da sazna istinu. Novinari će u svakom trenutku obavljati svoj posao u duhu pravednosti, istinitosti i pristojnosti pri sakupljanju informacija, izvješćivanju i predstavljanju mišljenja. Plagijati, falsificiranje, namjerno prikrivanje važnih činjenica, primanje mita ili usluga, koji bi uticali na rad novinara ili urednika, najteži su moralni prekršaji ove profesije“.

    Članak 3 - Huškanje, Kodeksa za tisak i online medije BiH: „Novinari će u svakom trenutku biti svjesni opasnosti koja se javlja kada mediji govorom mržnje podstiču diskriminaciju i netoleranciju. Imajući u vidu takvu opasnost, novinari će dati sve od sebe kako ne bi huškali i/ili podsticali mržnju i/ili nejednakost na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, fizičke onesposobljenosti ili mentalnog stanja. Novinari neće ni pod kakvim okolnostima podsticati krivična djela ili nasilje“.

    Žalbena komisija Vijeća za tisak u BiH preporuča uredništvu portala dnevnik.ba da objavi ovu Odluku.

    Članovi/ce Žalbene komisije: Predsjedavatelj, prof. dr Miodrag Živanović; odvjetnik Dražen Zubak; urednik Fuad Kovačević; sutkinja Nada Arsenić; prof. dr Enes Osmančević; doc. dr Zlatiborka Popov Momčinović; novinar Muhamed Jusić; odvjetnica Nada Dalipagić; novinarka Suzana Mijatović i urednik Milan Šutalo.


    Predsjedavatelj
    Žalbene komisije

    prof. dr Miodrag Živanović

    Kontakt

    Vijeće za štampu u BiH
    Trampina 8
    71000 Sarajevo
    Bosna i Hercegovina

    Tel: +387 33 272 270
    Fax: +387 33 272 271
    E-mail: [email protected]
    Web: www.vzs.ba

    © 2017 Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini. All Rights Reserved. Website realizovan sredstvima Misije OSCE-a u BiH, NED i UNESCO / EC.