Tel: +387 33 272 270   |   Fax: +387 33 272 271   |   Trampina 8,  71000 Sarajevo   |   [email protected]

    Gđa Bakira Hasečić - magazin "Slobodna Bosna", 08.10.2008.

    08.10.2008.

     

    ODLUKA
    Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini povodom žalbe
    gđe BAKIRE HASEČIĆ, predsjednice Udruženja “Žena-žrtva rata”
    na tekstove objavljene u magazinu “SLOBODNA BOSNA”, 31.07. i 07.08. 2008.


    Žalbena komisija Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini je na redovnoj sjednici održanoj 8. oktobra 2008. godine u Banja Luci razmotrila žalbu gđe Bakire Hasečić, predsjednice Udruženja “Žena-žrtva rata”, na članak “Bolje drob, nego rob”, objavljen 31. jula 2008. godine u magazinu “Slobodna Bosna”, te članak “Rat žena žrtava rata” objavljen 07. augusta 2008. godine u ovome magazinu.
    Žalba se odnosila na objavu teksta od 31.07.2008. godine bez kontaktiranja druge strane i pružanja mogućnosti za odgovor na optužbe koje je u ovom tekstu iznijela gđa Maida Ćupina, bivša članica Udruženja “Žena-žrtva rata”. Žalbenica Hasečić je uredništvu ovoga magazina poslala demanti koji je objavljen 07.08.2008. godine, u tekstu “Rat žena žrtava rata”, također su u istom tekstu objavljeni i stavovi gđe Ćupina.
    Žalbenica Hasečić je, nezadovoljna činjenicom što je pružena prilika i gđi Ćupini da iznese svoje stavove, Vijeće za štampu u BiH informisala da neće više “pisati listu Slobodna Bosna”, te je najavila krivičnu prijavu protiv ovog magazina, te je također, dostavila i pismo koje je predhodno bila poslala Odjelu za zaštitu žrtava pri SIPA-i, sa prijedlogom da “provedu postupak, a sve prema objavljenom tekstu”.
    Vijeće za štampu u BiH je informisalo gđu Hasečić da je redakcija magazina “Slobodna Bosna”, u skladu sa članom 5 – Tačnost i fer izvještavanje, te Članom 7 – Mogućnost odgovora Kodeksa za štampu, pružila priliku i jednoj i drugoj strani da iznesu svoje mišljenje o datoj temi. Također je rečeno da, ukoliko je nezadovoljna objavljenim tekstom, kao i svaki drugi građanin, ima pravo podnijeti žalbu i tražiti ispravku u listu koji je objavio taj sadržaj, što je ona već i učinila. Također je gđi Hasečić naznačeno da je Bosna i Hercegovina ukinula krivične postupke protiv medija, i informirala je o drugim mehanizmima kojima može zaštiti svoja prava, ako su on zbilja ugrožena.

    Imajući u vidu da je nakon objave teksta od 31.07.2008. godine, gđa Hasečić, slijedeći žalbenu proceduru Vijeća za štampu u BiH, uputila demanti redakciji, te da je demanti objavljen u narednom broju od 07.08.2008. godine, u okviru članka “Rat žena žrtava rata”, te uzimajući u obzir pismo gđe Hasečić upućeno SIPA-i, Žalbena komisija Vijeća za štampu u BiH je razmotrila slučaj i donijela slijedeću Odluku:


    Žalba se ne prihvata


    Žalbena komisija Vijeća za štampu u BiH utvrđuje da se u ovom slučaju ne radi o povredi niti jednog Člana Kodeksa za štampu BiH, već je riječ o personalnim stavovima sadašnjih i bivših članica Udruženja “Žena-žrtva rata”, te Žalbena komisija nema nadležnost da se bavi ovim pitanjima.

    Žalbena komisija smatra da je “Slobodna Bosna” u ovom slučaju postupila u skladu sa Članom 7 – Mogućnost odgovora Kodeksa za štampu BiH jer je pružena prilika i jednoj i drugoj strani da iznesu svoje stavove, što je također u skladu i sa Članom 5 Kodeksa za štampu u BiH – Tačnost i fer izvještavanje: “Kod izvještavanja i komentara kontroverze, novine i periodična izdanja će se potruditi saslušati i predstaviti sve strane u sporu. Ukoliko jedna strana u kontroverzi odbije da se stavi na raspolaganje novinaru, publikacija može opravdano navesti ovo odbijanje u svom izvještaju”.
    Član 7 – Mogućnost odgovora Kodeksa za štampu navodi: “Pravo na odgovor će biti proširen na relevantne osobe ukoliko publikacija, koja je u pitanju, procijeni da takav korak doprinosi tačnosti i nepristranosti izvještavanja. Ukoliko je ikako moguće, na raspolaganje će biti stavljena mogućnost neposrednog odgovora u izdanju publikacije u kojem je objavljena optužba i/ili netačno navedene informacije, u dužini ne većoj od integralno objavljenog teksta.”

    DETALJNO POJAŠNJENJE ŽALBE:

    Magazin “Slobodna Bosna” je 31.07.2008. godine objavio tekst “Bolje drob, nego rob”, sa podnaslovom “Fadil Šero, Ivan Barbalić, Bakira Hasečić, Darko Brkan, Jan Zlatan Kulenović… čelnici pljačkaških organizacija!?” koji se odnosi na rad čelnih ljudi nevladinih organizacija koje djeluju u BiH. Kao jedan od primjera “čelnih ljudi koji su svoj posao iskoristili za kvalitetno rješavanje vlastite egzistencije”, navodi se gđa Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena-žrtva rata”, koju bivša članica ovog Udruženja, gđa Maida Ćupina optužuje “da se stavila u predizbornu kampanju Stranke BiH i Harisa Silajdžića, zahvaljujući večerama koje su joj plaćane u jednom od boljih sarajevskih restorana”, te da je gđa Hasečić “u proteklih nekoliko godina postala vlasnica niza nekretnina, čija se vrijednost procjenjuje na stotine hiljada maraka”. Također, objavljene su i informacije do kojih je došla “Slobodna Bosna” o nekretninama gđe Hasečić, kao i podatak da “Hasečićka inozemnim novinarima naplaćuje intervjue”, te da je “bijes ovdašnjih novinara na sebe konačno navukla” kada se pojavila u skupocjenoj budni na dočeku Sefera Halilovića na sarajevskom aerodromu, po njegovom povratku iz Haaga. Pored toga, objavljena je fotografija gđe Hasečić i njene kuće.

    Kao odgovor na ovaj tekst, gđa Hasečić je redakciji “Slobodne Bosne” i Vijeću za štampu u BiH 04.08.2008. godine uputila dopis u kojem je demantirala navode da je “vlasnica niza nekretnina čija se vrijednost procjenjuje na stotine hiljada maraka”, te je navela da ona posjeduje kuću čija fotografija je objavljena u “Slobodnoj Bosni”, kao i da u Višegradu posjeduje “prizemnu kuću” i “poljoprivredno zemljište koje je naslijedila od oca”. Također, negirala je i tvrdnje da naplaćuje intervjue inostranim novinarima, jer, kako to stoji u njenom odgovoru, “nikada nije sama davala izjave niti zvala bilo kada kog novinara kako iz inostranstva, tako i BiH”. U nastavku je dala “pojašnjenje za gđu Maidu Ćupina” za koju navodi da je “do danas koristila sve mogućnosti Vladinog i nevladinog sektora od kada se iz Njemačke vratila u BiH, kako za sebe tako i za svoju djecu” uz navođenje primjera: “zasnovanog radnog odnosa u “Energopetrolu” Sarajevo”, osiguranja “penzije po osnovu radnog staža muža”, “mjesečna novčana primanja kao šehidska porodica iako joj je muž odveden kao civil iz kuće”, “mjesečno novčano primanje CŽR-a”. Nadalje gđa Hasečić navodi da je gđa Ćupina od Vlade Kantona Sarajevo primila 10.000 KM za liječenje kćerke u inostranstvu, iako je liječenje mogla obaviti i u BiH, što je Udruženju potvrdio i Klinički centar u Sarajevu. Također, gđa Hasečić tvrdi da gđa Maida Ćupina posjeduje niz nekretnina, koje je navela u svom dopisu, te da “nije u stanju socijalne pomoći…” iako je “Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, izbjegla i raseljena lica KS podnijela zahtjev da joj se pomogne novčano u kupovini stana”.

    Demanti gđe Hasečić objavljen je 07.08.2008. godine unutar teksta “Rat žena žrtava rata”, gdje je pored navoda gđe Hasečić prenesene i izjava gđe Maide Ćupina da “iza Bakire Hasečić stoji politička vrhuška”, kao i da se “donacije u Udruženju dijele netransparentno”, te da se “u Udruženju registruju i one žene koje nisu silovane”. Gđa Ćupina je pozvala gđu Hasečić da “dokaže da je uopšte silovana u Višegradu”, da “odgovori na priče kako je sarađivala s četnicima u Međeđoj nakon pada tog grada”, da “odgovori otkud joj pare da pravi džamiju u Višegradu, otkud joj kuće i stanovi”, te naznačila da ima svjedoke koji će potvrditi kako je gđa Hasečić “viđana nekoliko puta sa torbom punom novca koji nikada nije htjela položiti na račun Udruženja”.

    Nezadovoljna činjenicom da je “Slobodna Bosna” pružila priliku gđi Ćupina da odgovori na njene tvrdnje iz demantija, gđa Hasečić je Vijeću za štampu u BiH dostavila “Pritužbu” koju je 08.08.2008. godine uputila g. Zoranu Guši, načelniku Odjela za zaštitu žrtava pri SIPA-i, sa prijedlogom da provedu postupak “prema objavljenom tekstu” u vezi navoda gđe Ćupina. Također je naznačeno da “Udruženje, a ni predsjednica Udruženja Bakira Hasečić neće više pisati listu Slobodna Bosna koji očito najranjivije kategorije žene-žrtve rata koriste u političke svrhe», već će Udruženje i Bakira Hasečić pokrenuti krivičnu prijavu protiv istih”.

    Vijeće za štampu u BiH je gđi Hasečić uputilo dopis u kojem joj je navedno da je “Slobodna Bosna” u skladu sa Kodeksom za štampu pružila priliku i drugoj strani da odgovori, te ukoliko su navodi druge strane ili tvrdnje novinara neistinite, ona ima građansko pravo reagirati na takve napise. Također, gđa Hasečić je obaviještena da ne može pokrenuti krivičnu prijavu protiv “Slobodne Bosne” jer je krivično gonjenje novinara ukinuto u Bosni i Hercegovini donošenjem entitetskih Zakona o zaštiti od klevete.

    Žalba gđe Hasečić je dostavljena Žalbenoj komisiji na razmatranje, koja je zaključila da Kodeks za štampu BiH niti u jednoj tačci nije prekršen.


    Članovi Žalbene komisije:
    prof.dr. Miodrag Živanović, advokat Dražen Zubak, urednik Saša Bižić, akademski slikar Mr. Goran Janković, urednik Fuad Kovačević i Mr.Sci. Enes Osmančević.



    U skladu s pravilima samoregulacije za štampane medije, Vijeće za štampu u BiH preporučuje uredništvu magazina “Slobodna Bosna” objavljivanje ove Odluke u svome redovnom izdanju

    Kontakt

    Vijeće za štampu u BiH
    Trampina 8
    71000 Sarajevo
    Bosna i Hercegovina

    Tel: +387 33 272 270
    Fax: +387 33 272 271
    E-mail: [email protected]
    Web: www.vzs.ba

    © 2017 Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini. All Rights Reserved. Website realizovan sredstvima Misije OSCE-a u BiH, NED i UNESCO / EC.